Urbancl, Stefana and Jakšić, Darko and Maslovarić, Marijana and Stanković, Slađan and Bradić, Ivan and Petrović, Sanja and Savić, Saša (2025) Uticaj klimatskih promena na današnje vinogradarstvo i vinarstvo - pregled savremenih saznanja. In: „Prilagođavanje tehnologije proizvodnje voća i povrća klimatskim promenama, mere za ublažavanje i savremeni pristupi preradi i pakovanju“: zbornik apstrakata. Institut za primenu nauke u poljoprivredi, Beograd, pp. 37-38. ISBN 978-86-81689-46-2
|
Text
Urbancl ,Jakšić, Maslovarić, Stanković, Bradić, Petrović, Savić - IEN skup Čačak (2025).pdf - Published Version Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives. Download (1MB) |
Abstract
Klimatske promene sve izraženije oblikuju budućnost vinogradarstva kroz porast temperatura, promene režima padavina i sve češću pojavu ekstremnih klimatskih uslova. Zbog toga su istraživanja o uticaju klimatskih promena na vinogradarstvo i vinarstvo postala jedna od ključnih i najistraživanijih tema u savremenoj enologiji i agrokulturi, često zastupljenih u časopisima kao što su Journal of Experimental Botany, OENO One, Frontiers in Plant Science i Applied Sciences. Posledice promene klime manifestuju se kroz pomeranje fenoloških faza, ranije sazrevanje grožđa, smanjenje kiselosti i povećanje sadržaja šećera, što utiče na ravnotežu aromatičnih i fenolnih jedinjenja i, posledično, na kvalitet vina. U mediteranskom pojasu očekuje se skraćenje vegetacionog ciklusa za 10 do 80 dana i znatno veće potrebe za vodom, dok će padavine biti smanjene i neredovnije. Na globalnom planu, klimatske projekcije pokazuju da bi porast temperature tokom faze sazrevanja mogao dostići 4–8 °C prema scenariju SSP5-8.5 do kraja veka, što ugrožava stabilnost prinosa i prepoznatljivost tipičnih karakteristika vina. Iako povišene koncentracije CO₂ mogu kratkoročno poboljšati fotosintetsku efikasnost i ublažiti stres suše, kombinacija visokih temperatura i ograničene vode često anulira te pozitivne efekte. Istovremeno, povećana klimatska varijabilnost pospešuje pojavu bolesti i štetočina, dok se vinogradarske zone, posebno u Evropi, polako pomeraju ka većim nadmorskim visinama i severnijim geografskim širinama. Adaptivne prakse zasnovane na agroekologiji – upravljanje lišćem, precizno navodnjavanje, izbor suši tolerantnih podloga i primena pokrovnih useva i integrisanih sistema – sve su više prepoznate kao ključne mere održivosti sektora. Regerativno vinogradarstvo, sa naglaskom na biodiverzitet, zadržavanje ugljenika i poboljšanje 37 zdravlja zemljišta, pokazuje značajan potencijal u ublažavanju negativnih efekata klimatskih promena. Imajući u vidu da je u Srbiji objavljeno relativno malo studija direktno usmerenih na uticaj klimatskih promena u vinogradarstvu i vinarstvu, u budućnosti je neophodno posvetiti veću pažnju ovoj temi kroz multidisciplinarne studije, regionalne klimatske modele i razvoj konkretnih preporuka za prilagođavanje domaćeg vinogradarstva savremenim klimatskim uslovima.
| Item Type: | Book Section |
|---|---|
| Uncontrolled Keywords: | klimatske promene, vinova loza, prinos, kvalitet vina, adaptacija |
| Depositing User: | Unnamed user with email srdjan.jurlina@ien.bg.ac.rs |
| Date Deposited: | 11 Mar 2026 13:08 |
| Last Modified: | 11 Mar 2026 13:08 |
| URI: | http://repository.iep.bg.ac.rs/id/eprint/1228 |
Actions (login required)
![]() |
View Item |

